Šesti i pretposljednji slap u np. krka
Oko 14 kilometara nizvodno od Miljacka slapa nalazi se Roški slap, šesti i pretposljednji slap na rijeci Krki. Ime je dobio po gradini Rog kojoj se danas jedva naziru tragovi. Kanjon se u ovom dijelu širi u obliku lijevka. Početak sedrene barijere čini niz malih kaskadica (u narodu zvane Ogrlice), dok je sredina sastavljena od brojnih rukavaca i otočića. Dužina barijere je oko 650 metara, najveća širina oko 450 metara, a ukupna visinska razlika je 22,5 m. Glavni slap se nalazi na kraju barijere gdje se Krka u širokoj lepezi 15 m duboko ruši u Visovačko jezero. Od sedrenih oblika na slapu nalazimo špilje, brade, pragove, barijerice i čunjeve. Čunjevi se javljaju u podnožju glavnog slapa i predstavljaju specifičnost Roškog slapa. Na desnoj obali 1910. godine izgrađena je protočna hidroelektrana “Roški slap”. Preko slapa prelazi cesta još od rimskih vremena. Na obje strane rijeke nalaze se brojni mlinovi, od kojih su neki obnovljeni i vraćeni u izvornu funkciju. Uz mlinove obnovljena je stupa za obradu vune i valjavica za pranje sukna, koje imaju izuzetno kulturno-povijesno značenje kao spomenici ruralnog graditeljstva i gospodarske prošlosti. S obzirom na primarnu djelatnost i pučki izraz smatraju se i etnološko-etnografskim spomenikom. Roški slap je izuzetno zanimljiv i zbog osebujne i bogate kanjonske vegetacije na kontaktu suhih, svijetlih i vlažnih, sjenovitih staništa. S prominske strane do slapa se može doći cestom Drniš-Širitovci, a s bukovačke strane iz sela Laškovice. Iz Šibenika na Roški slap može se doći cestom Šibenik-Pakovo Selo-Ključ-Širitovci ili cestom Šibenik-Skradin-Dubravice-Rupe-Laškovica. Na Roški slap moguće je doći i rijekom od Skradinskog buka izletničkim plovilima Javne ustanove “Nacionalni park Krka".